Dobrodošli na portal cervar-porat.com |
| Sto Posjetiti |
|
|
Brijuni
Brijuni
Briuni su najrazvedenija i najljepša otoèna skupina u Istri - sastoji se od 14 otoka s površinom od 7,3 km2. Briuni su proglašeni Nacionalnim parkom 1983. godine. Najveèi meðu njima je otok Veliki Brijun, drugi po velièini je Mali Brijun s površinom od 1km2. Od kopna ih dijeli Faanski kanal prsjeène dubine 12m. Brijuni se nekoæ bili spojeni kopnom, pa je na njima ostala smeðocrvena zemlja(otuda i naziv Crvena Istra). Obilje zraène vlage i plodno tlo stvorili su bujno zelenilo na otocima. Na cijelom otoku slobodno se kreæe i ivi divljaè: jeleni i mufloni koje su doveli vlasnici još 1900.g. Godine 1978 otvoren je u ograðenom prostoru Safari park s antilopama, gazelama, kozorozima, zebrama, devama, slonovima, ljamama... Slatkovodna bara Soline obitavalište je ptica moèvarica. Motovun
Motovun
Motovunje primjer akropolski poloenog istarskog grada s kontinuitetom nastanjenosti od prapovijesti do danas. Od Pazina je udaljen dvadesetak kilometara. Sjedište opæine. Kao cjelina predstavlja provorazredan spomenik graditeljstva, a unutar povijesne jezgre saèuvao je više pojedinaènih arhitektonskih ostvarenja visoke vrijednosti.
Nova vrata smještena su na vanjskom trgu. Sagraðena su u prvoj polovici 16. st. kao kula s renesansnim stilskim obiljejima. Na suprotnoj strani istog trga nalazimo renesansno-baroknu loðu, jedno od obiljeja komunalnog ivota. Arena - Pula
Arena - Pula
Jedan od najveæih spomenika antièke kulture u Hrvatskoj je rimska arena u Puli. Pula se moe pohvaliti titulom najveæeg starorimskog nalazišta u zemlji. Kau da današnji grad gotovo cijelom površinom prekriva podruèje nekadašnjeg rimskog velikog grada. Ono što je moda zauvijek zakopano pod ovom lukom bilo bi od neprocijenjive arheološke vrijednosti. Ona je poput golemog nadgrobnog spomenika i moda joj to udiše onu sjetnu dušu koju mnogi osjete kad se naðu u tom modernom gradu, urešenom mnogim ornamentima iz prošlosti.
Istra on bike
Istra bike
elite li upoznati Istru u pravom smislu rijeèi, mediteransku toplinu njenih gradova na moru, ali i šarm gradiæa i netaknutog krajolika u njenom zaleðu, odaberite stazu Eufrazianu i otisnite se biciklom od Poreèa - grada u kojem su materijalni i duhovni tragovi velikih kultura vidljivi na svakom koraku, ka unutrašnjosti. Nakon što se provozate starom jezgrom Poreèa, otkrijete forum nekadašnjeg utvrðenog rimskog logora, razgledate lijepe palaèe, a posebno romanièku “Kuæu dva sveca”, prošeæite znamenitom Eufrazijanom - trobrodnom katedralom, najljepšim saèuvanim spomenikom ranobizantske umjetnosti iz 6. st. koja se od 1997. nalazi na UNESCOV-om popisu zaštiæene svjetske kulturne baštine. Ne oklijevajte, uðite u njenu unutrašnjost i prošeæite do apside - pred vama æe osvanuti blještavi, zlatni mozaici pred kojima æe vam naprosto zastati dah. Zagledajte se dobro i vidjet æete u povorci svetaca s Bogorodicom i Isusom i jedan poseban lik: biskupa Eufrazija s maketom bazilike u ruci - sveca po kojem je nazvana staza koju ste odabrali!
elite li Poreè doivjeti iz perspektive dokonih ptica, uspnite se na zvonik crkve i uivajte u jedinstvenoj vizuri Poreèa i okolice. Zasiæeni gradskom vrevom i napuèenim poploèenim ulicama, krenite dalje bijelim putem prema borovoj šumi i upoznat æete turistièki raj - Plavu i Zelenu lagunu. Nastavite li dalje prema zaleðu, preko Mugebe put vas vodi do Fuškulina, Draèevca i Montiane, a zatim preko Deliæa, Braliæa i Gradine te Marasa i Straniæa do Lovreèa. Ovdje svakako zastanite i prošeæite utvrðenim gradiæem èije naselje postoji vjerojatno veæ od 9. st., a èijoj æete upnoj crkvi Sv. Martina sagraðenoj polovinom 11. st., pronaæi zanimljive freske i jedan vrijedan gotièki kip bogorodice iz 14. st. te rezbareni višebojni poliptih i orgulje iz 1735. godine. Kada se nagledate divote romantiènoga Lovreèa krenite dalje preko Šušnjiæa do bandaja, a otamo æe vas put odvesti preko Jehniæa, Peršuriæa i Baève natrag kroz pitoreskna sela ikoviæe, Venavere, Kosinoiæe, Antonce i St. Portun do grada Poreèa, odakle je vaša avantura staze Eufrazijane i zapoèela. Venecija
Venecija
Postoje organizovani jednodnevni izleti u Veneciju sa modernim brzim katamaranima izskoro svih Istarskih gradova!
Jama Baredine
Baredine
Veæi dio Istarskog poluotoka sastoji se od karbonatnih stijena u kojima su nastale mnogobrojne jame i šiplje. U zapadnom dijelu Istre karbonatne stijene su veæim dijelom zaravnjene i prekrivene zemljom crvenicom -"tera rossa". Upravo na tom ivopisnom podruèju, kod Poreèa, u neposrednoj blizini sela Nova Vas nastala je jama Baredine, jedna od najatraktivnijih jama Istre.
Baredine
Neki u njoj pronaðeni nalazi govore da su ljudi još od davnina ulazili u nju. Od 1973. godine jamu istrauju èlanovi speleloškog društva "Proteus" i pritom otkrivaju podzemna jezera. Na njihov poticaj, 1986. g jama Baredine je zbog svoje posebnosti i bogatstvu ukrasa proglašena Spomenikom prirode. Poèetkom devedesetih godina zapoèinju konkretni radovi na njezinu ureðenju, a za posjet otvorena je od svibnja 1995.g.Upoznajte tajnovitu igru prirode, koja je nastajala tisuæljeæima, daleko od svijetla dana i oka èovjekova... Posjetite podzemni svijet JAME BAREDINE. Ova spilja riznica je stalagmita i stalaktita, podzemnih skulptura realiziranih strpljivim i dugovijekim radom vode. Nastale su tako èudesne sigaste forme od kojih se posebno istièu desetak metara dugaèke visoke "zavjese", vrlo realistièan kip Bogorodice, tijelo pastirice Milke, kosi toranj iz Pise, snješko - luèonoša koji je postao zaštitnim znakom ove spilje. U jednoj od dvorana proæi æete pored grotla širokog 4 m i dubokog 66 m koje se spušta do podzemnih jezera. I tako, kroz pet dvorana, pet galerija apstraktnih i realistiènih skulptura, 40 minuta ugodne šetnje u pratnji našeg vodièa i "kustosa". zanimljivost ovog pustolovnog pothvata je i susret s podzemnim ivotinjskim svijetom: vidjet æete èovjeèju ribicu, endemsku vrstu ivotinje koja ivi samo u ovim našim kraškim podruèjima, te minijaturne prozirne raèiæe i kukce. Na ulazu u spilju postavljena je muzejska vitrina u kojoj su izloeni ostatci lonèarije prethistorijskog èovjeka. RT KAMRNJAK
Nakon toga tijekom stoljeća ovdje su prodefilirale brojne kulture o čemu svjedoči niz pronađenih artefakata. Svaka kultura i civilizacija ostavila je ovdje svoj pečat i dok su neke skromnije, skrivene, zaboravljene, druge svojim građevinama gordo stoje i prkose zubu neuhvatljivog vremena. Tako možemo uočiti iz razdoblja austrougarske monarhije brojne bunkere i baterije municije te svjetionik Porer sagrađen 1846., dok u 20 stoljeću jugoslavenska narodna armija gradi razne vojne objekte. Danas se srećom na Kamenjaku više ne gradi i od proglašenja zaštićenim područjem od 1996. priroda Kamenjaka doživljava svoju renesansu u svoj ljepoti i raznolikosti. Upravo je biološka raznolikost flore i faune bila temelj da se Kamenjak zaštiti i sačuva na radost svih nadolazećih generacija. Okrijepite dušu - posjetite Rt Kamenjak!
Izvor:
|